Iz povijesti zaklade

Brojne zaklade nastajale darivanjem putem oporuka, namijenjene ostvarenju mnogobrojnih blagih – milosrdnih djela proisteklih iz nauka Katoličke crkve, iz povezanosti Dubrovnika sa zapadnom civilizacijom kroz stoljeća, nastajale još s prvim temeljima Dubrovačke Republike. Živjele su s Republikom, uzajamno se potpomagale u kriznim i teškim vremenima i razdobljima njenog života, a da se nikad nije izgubila ona osnovna namjena pojedine zaklade i ugrabio makar mali dio i prenamijenio za neke druge - državne potrebe. Nije se diralo u imovinu siromašnijeh, čemu su zaklade bile najvećim dijelom namijenjene, već se je uspješnim gospodarenjem i oplemenjivanjem imovine, koju su Dubrovčani ostavljali za blaga djela, imovina umnožavala i prema potrebi ispunjavala svrhu za koju je bila namijenjena. Kada se je, pak, koristila, radi posebnih događaja i prilika, za opće potrebe Republike, uvijek su se novčana sredstva vraćala u blagajnu blagih djela oplođena kamatama. Tako su postojanjem kroz stoljeća BLAGA DJELA stekla znatnu imovinu nesebičnim odricanjem brojnih dobročinitelja od dijela svog imetka za dobrotvorne namjene, koji su na taj način otvorili put mnogim oblicima pomoći i potpore onima koji su bili potrebiti te pomoći.

Imovina u vlasništvu Zaklade preživljavala je međutim brojne udarce kroz povijest. Od nametnutih kontribucija Republici, najprije od strane Francuske a zatim Rusije i Austrije, neposredno pred pad Republike i nakon njega do posljednjeg i najgoreg stupanjem na pozornicu jugo komunističke vlasti i poznatog Zakona o nacionalizaciji iz 1958. godine kada je bila nacionalizirana sva nepokretna imovina tadašnjeg Zavoda Blago djelo – Opera Pia. Blago djelo je, međutim, i dalje postojalo, nikad nije zabranjeno ni ukinuto te je tako sačuvalo kontinuitet svog postojanja samo zato što je imalo na inozemnim bankama određena novčana sredstva koja je tadašnja država nastojala povući u zemlju. To se je i ostvarilo te poslužilo za izgradnju Doma umirovljenika što ga je Blago djelo gradilo i sagradilo te 1971. godine darovalo tada formiranoj novoj ustanovi - Domu umirovljenika, ostajući i u tom dijelu bez vlastite imovine

Nakon osnivanja Republike Hrvatske i donošenja Zakona o zakladama i fundacijama (Narodne novine br. 36/95.) Zaklada Blaga djela, Dubrovnik, kao pravni sljednik zavoda Blago djelo - Opera Pia upisana je 1997. u Zakladni upisnik, Zakladnu knjigu broj I, registarski broj zakladnog uloška 19. Zaklada je odmah, prema odredbama novog Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine br. 92/96), zatražila povrat nacionalizirane nepokretne imovine. U skladu s navedenim Zakonom, Zakladi su se vratili u vlasništvo oduzeti poslovni prostori i tek nekoliko stanova koji su bili nacionalizirani, a koji su se vratili u vlasništvo Zaklade jer nisu bili prodani tadašnjim nositeljima stanarskog prava. Za stanove koji nisu bili vraćeni Zakladi istoj se obračunavala naknada u novcu i obveznicima prema tada postojećem Zakonu. Zaklada je dobila ponovno u vlasništvo većinu nekadašnjih poslovnih prostora. Gospodareći tim prostorima i ostvarujući prihode uspješno se provode planirani i željeni programi socijalne skrbi i drugih općekorisnih aktivnosti.