Iz povijesti Zaklade




Brojne zaklade nastajale darivanjem putem oporuka, namijenjene ostvarenju mnogobrojnih blagih djela – milosrdnih djela  proisteklih iz crkvenog nauka Katoličke crkve, iz povezanosti Dubrovnika sa zapadnom civilizacijom kroz stoljeća, nastajale još s prvim temeljima stare Dubrovačke Republike, živjele su s Republikom, uzajamno se potpomagale u kriznim i teškim vremenima i razdobljima njenog života, a da se nikad nije izgubila ona osnovna namjena pojedine zaklade i ugrabio makar mali dio i prenamijenio za neke druge  - državne potrebe.

Nije se diralo u imovinu siromašnijeh, čemu su zaklade bile najvećim dijelom namijenjene, već se je uspješnim gospodarenjem i oplemenjivanjem imovine, koju su Dubrovčani ostavljali za blaga djela, imovina umnožavala i prema potrebi ispunjavala svrhu za koju je bila namijenjena.

Kada se je, pak, koristila, radi posebnih događaja i prilika, za opće potrebe Republike, uvijek su se novčana sredstva vraćala u blagajnu blagih djela oplođena kamatama.

Tako su postojanjem kroz stoljeća BLAGA  DJELA  stekla znatnu imovinu nesebičnim odricanjem brojnih dobročinitelja od dijela svog imetka za dobrotvorne namjene, koji su na taj način otvorili put mnogim oblicima pomoći i potpore onima koji su bili potrebiti te pomoći.

Nacionalizacija imovine zaklade

Preživljavala je, međutim,  imovina u vlasništvu Zaklade brojne udarce kroz povijest. Od nametnutih kontribucija Republici, najprije od strane Francuske a zatim Rusije i Austrije, neposredno pred pad Republike i nakon njega do posljednjeg i najgoreg stupanjem na pozornicu jugokomunističke vlasti i poznatog zakona o nacionalizaciji iz 1958. godine kada je bila nacionalizirana sva nepokretna imovina tadašnjeg "Zavoda Blago djelo" – Opera Pia.

"Blago djelo" je, međutim,  i dalje postojalo, nikad nije zabranjeno ni ukinuto te je tako sačuvalo kontinuitet svog postojanja samo zato što je imalo na inozemnim bankama određena novčana sredstva koja je tadašnja država nastojala povući u zemlju. To se je i ostvarilo te poslužilo za izgradnju Doma umirovljenika što ga je "Blago djelo" gradilo i sagradilo te, razumljivo prisilno, 1971. godine darovalo tada formiranoj novoj ustanovi - Domu umirovljenika, ostajući i u tom dijelu bez vlastite imovine.

Nakon osnivanja Republike Hrvatske i donošenja Zakona o zakladama i fundacijama
(NN RH br. 36/95.)  Zaklada "Blaga djela", Dubrovnik, kao pravni sljednik zavoda "Blago djelo" -Opera Pia, upisana je 1997. u Zakladni upisnik Zakladnu knjigu broj I, registarski broj zakladnog uloška 19.

Zaklada je odmah, prema odredbama novog Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN RH br.92/96 ), zatražila naknadu  nacionalizirane nepokretne imovine. U skladu s navedenim Zakonom, Zakladi  se postupno  daju u vlasništvo (zapravo vraćaju oduzeti) poslovni prostori i tek nekoliko stanova koji su bili nacionalizirani ali iz raznih razloga nisu bili prodani tadašnjim nositeljima stanarskog prava kao nekoliko stotina drugih koji su tako završili, a za koje se Zakladi sada obračunava i daje naknada u novcu (i obveznicama) prema odredbama spomenutog Zakona.

Zaklada je dobila do danas ponovno u vlasništvo samo određeni manji broj nekadašnjih poslovnih prostora, s kojima je odmah, nastavila gospodariti i tako ostvarivati vlastite prihode s kojima je mogla, ali zapravo tek od 2004., započeti svojom aktivnošću na planu socijalne skrbi za potrebite, što je u temelju rada Zaklade.

Još uvijek traje postupak za ponovno stjecanje vlasništva nad preostalim (značajnim) dijelom nekretnina koje su bile nacionalizirane. Ovaj postupak je neprihvatljivo dug, traži znatne napore i što je najgore – sprječava Zakladu, da prema mogućoj ekonomskoj snazi koju bi imala od gospodarenja vlastitom imovinom, postiže maksimalne učinke u svojoj aktivnosti na ostvarenju svrhe svog postojanja.

 

Zaklada "Blaga djela", Dubrovnik, Kovačka 1, Tel.: 020 321-606 E-mail:zzaklada.blaga.djela@du.t-com.hr